petak, 2. srpnja 2010.

Metropolis (1927)

Metropolis je slavni njemački nijemi znanstveno fantastični film kojega je režirao austrijski redatelj Fritz Lang. Smatra se jednim od velikih klasika kinematografije. Film je produciran u Njemačkoj u doba Weimarske Republike i s prikazivanjem je započeo 1927. Bio je to do tada najskuplji nijemi film i stajao je otprilike 5 milijuna Reichsmaraka (današnja ekvivalenta je oko 200 milijuna dolara).


Kako bi snimio "Metropolis", Fritz Lang je uložio golem trud u produkciju koja je trajala tada vrlo dugih 18 mjeseci. Scenarij, koji je napisao zajedno sa suprugom Theom von Harbou, je bio iznimno kompleksan te je govorio o radnji smještenoj u budućnosti (zbog čega se danas smatra jednim od prvih ZF filmova uopće) u kojoj su se sukobili kapitalizam i komunizam.
Studio Ufa je uložio u film tada astronomskih 5 milijuna Maraka (prilagođeno po inflaciji, to bi bila svota od 200 milijuna $ danas) zbog čega je skoro bankrotirao, a bilo je unajmljeno i oko 1.100 statista. Eugen Schufftan je bio zadužen za specijalne efekte te je izradio minijature futurističkog grada (koje su kasnije inspirirale filmove kao što su "Istrebljivač" i "Ratovi zvijezda"), a radi dočaravanja žene robota glumica Helm je morala nositi zlatni oklop. 


Da bi se dočarali leteći auti iznad grada upotrijebljena je neka vrsta primitivne "Stop-motion" tehnike. Pri premijeri je film navodno trajao preko 210 minuta, ali se tijekom povijesti velik dio izgubio. 2002. g. pojavila se restaurirana verzija koja traje preko 2 sata, ali neki dijelovi ostali su nepovratno izgubljeni.
Kritika danas smatra "Metropolis" jednim od najvažnijih i najboljih filmova kinematografije. Većina hvali Langovu viziju i njegovu sposobnost stvoriti nešto nesvakidašnje i originalno (u to vrijeme nijemi filmovi su se gotovo isključivo orijentirali na radnje smiještene u prošlosti ili sadašnjosti, dok je ovdje radnja smještena u nepoznatu budućnost), vizualni stil, epski dizajn grada, zahtjevnu i ambicioznu simboličnu priču koja analizira narav kapitalizma, antologijske scene (poput one u kojoj robot oživi ili se prikaže scena robova u Babilonu) i inteligentnu izvedbu. Ipak, jedan dio kritike u manjini je zamjerio filmu da je predugačak, zastario i suhoparan, te da je svojom silnom ambicioznošću i dugim trajanjem više iscrpio gledatelja nego li ga je nagradio.


 izvor:wikipedia

Nema komentara:

Objavi komentar